<%@LANGUAGE="VBSCRIPT" CODEPAGE="1250"%> O.T.O. - Mirrach Lodge
 
 
 
Zadnji update: 21.11.2003.

DIJELOMIČNA DOZVOLA
Idući tekst je autorizirani tekst Aleistera Crowleya, copyright O.T.O. Ova napomena o copyrightu mora pratiti sve kopije ovog teksta, i ne smije se izbrisati ili promijeniti pri kopiranju ili tiskanju. Pod tim uvjetom svako može kopirati ovaj tekst za vlastitu upotrebu i istraživanje. Dozvoljeno je kopiranje i za druge, ali jedino po razumnim troškovima kopiranja i poštarine.


ŠTO JE MAGIKA?


Cara Soror,

Do what thou wilt shall be the whole of the Law.


Što je Magika? Zašto bi je trebao bilo tko proučavati i prakticirati? Sasvim prirodno: to su očita uvodna pitanja o bilo kom predmetu. Sigurno da sve gornje treba da učinimo kristalno jasnim; ne boj se da neću sve to koliko mogu koncizno ali i potpuno, uvjerljivo ali i lucidno iznijeti.

Barem ne treba da gubim vrijeme na tome da ti govorim što Magika nije ; ili da ti pričam kako je došlo do toga da se ta riječ pogrešno upotrebljava za mađioničarske trikove i za lažna čuda koja se do današnjeg dana izvode od šarlatana, bez obzira da li unutar ili izvan Rimske zajednice, pred šupljoglavim skupom pobožnih imbecila.
Prvo mi dopusti euklidsku metodu, i ukopaj svoj nos u definiciju, postavku i teoreme koje sam podao u svojoj obimnoj (no previše naprednoj i stručnoj) studiji o tom predmetu (misli na svoju knjigu Magika u teoriji i praksi, Prev). Počnimo!

I. DEFINICIJA

Magika je Znanost i Umjetnost (o) uzrokovanju zbivanja Promjena u podudaranju (skladu) s Voljom.

Sada nam se nameće još nekoliko pitanja u vezi definicije, i to:

1. Što je to Znanost?
2. Što je to Umjetnost?
3. Što je to Promjena?
4. Što je predmet /subjekt/ te Promjene?
5. Što je to Volja?

1. Znanost = Znanje o činjenicama, pojavama, zakonima i uzrocima, postignuto i provjereno točno zahtjevanim opažanjima, sistematskim ispitivanjima i analizama /rasčlanjivanjima/. /Analiza./

2. Umjetnost = Sposobnost čovjeka da uredi ili prilagodi prirodne stvari ili stanja /okolnosti/ svojoj vlastitoj upotrebi /primjeni/. /Sinteza./

Danas su Znanost i Umjetnost odijeljeni jedna od druge, i netko bi mogao staviti prigovor da "Magika ne može biti i Znanost i Umjetnost, tj. ako je Znanost ne može biti Umjetnost, i obrnuto." Na takav prigovor možemo odgovoriti slijedeće: "Osnovne kvalitete i znanstvenika i umjetnika prisutne su u svakom čovjeku, svatko ima i integrativnu i analitičku kvalitetu, tj. osjećaje i intelekt. Kao što kod djeteta naučne i umjetničke sposobnosti mirno drijemaju jedna pored druge, takav je slučaj bio i u 'mladosti ljudske vrste', tj. ove dvije discipline /Znanost i Umjetnost/ su opstojale u jedinstvenom sistemu, koji mi danas nazivamo Magika. Kako je čovječanstvo sazrijevalo, desilo se ono što se zbiva i kod djeteta kada sazrije u čovjeka, tj. došlo je do odvajanja Nauke od Umjetnosti. Ovo odvajanje je, kao što vidimo, koristilo razvoju ovih disciplina, ali je također bilo i osjetnih gubitaka za obje. No ako usporedimo neke od prvaka ovih disciplina, vidljivo je da kod njih ove dvije osobine skladno koegzistiraju /tj. netko može biti istovremeno i vrhunski naučnik i umjetnik, a o njemu samome ovisi na kojem području će se više izraziti - npr. Leonardo je jedan od takovih primjera, a opet ima i vrhunskih fizičara, koji imaju velike sposobnosti za muziku, itd./

Zbog čega je Magika Znanost i Umjetnost?

- Stoga što objedinjuje ova dva sistema.
- Stoga što koristi dva načina stjecanja znanja, tj.:
      -objektivni, naučni način stjecanja znanja
      -subjektivni, umjetnički ili mistički način stjecanja znanja u "naročitim stanjima svijesti".

Nepovjerenje "znanstvenika" prema Magici je slično nepovjerenju neukog čovjeka prema "čudima današnje znanosti", tj. neukom čovjeku su "čuda" neke pojave koje se zbivaju "automatski" već na pritisak "dugmeta-prekidača". A što da kaže za ona zbivanja, koja se počinju odvijati kada "misao" aktivira neke "prekidače".

3. Promjena = "Učiniti drugačijim nego li je to bilo prije."
Trebamo naglasiti da se pod promjenom ne podrazumijeva preuređivanje postojećeg, već njegova POTPUNA promjena.
Preuređivanje spada u vještičarstvo, a sve djela vještičarstva su iluzorna; i njihovi očiti efekti počivaju na ideji da je moguće promijeniti stvari njihovim pukim preuređivanjem.

4. Predmet /subjekt/ Promjene u ovoj definiciji nije /usko/ određen. Ako već trebamo odrediti predmet, tada su to "Uzroci postojećih pojava" /egzistirajućih fenomena/.
Ovdje trebamo naglasiti da je veliki promašaj ograničiti ovu definiciju tako, da se kao Predmet Promjena odredi svijest. Jer tada se dešava ono, što je čest slučaj kod onih koji prakticiraju "magiju", a to je "stvaranje lažnog raspoloženja". Takovi sistemi direktno spadaju u vještičarstvo, jer se tu koristi autosugestivno ili hetero djelovanje na svijest, i tu se ne zbiva promjena svijesti, već samo njeno prestrukturiranje. Ovo je slično "liječenju" uz pomoć sredstava za ublaženje bolova - bol je ublažen, ali uzrok bola ili nezadovoljstva nije uklonjen.

Ne želim da me se krivo shvati, pa ću pojasniti zbog čega sam naveo "svijest" kao Predmet Promjena. To sam naveo zbog toga, što se ova disciplina /Magika/ često pokušava ograničavati na "psihičke pojave", tj. "psihičke pojave" se navode kao Predmet Promjena.
Iako je "funkcioniranje duha i tijela /psihe i fiziologije/ međuzavisno, pa promjena u aktivnosti jednog automatski uključuje istosmjernu promjenu aktivnosti kod drugog", kod izbora Predmeta Promjene je potrebno najprije pronaći Uzrok određene pojave ili Predmeta, i djelovati na Uzrok. Jer ukoliko djelujemo na pojavu, a Uzrok ostane nedirnut, tada je to opet samo prestrukturiranje, a ne Promjena.

Da naglasimo:

Predmet Promjene je Uzrok "Postojeće pojave", koju nastojimo Promijeniti u skladu s Voljom.

5. Volja = Energija kojom svjesno raspolažemo /sloboda izbora/.
K. G. Jung definira "volju" kao "ukupnu psihičku energiju koja svijesti stoji na raspolaganju. Voljni proces bio bi, prema tome, energetički proces, koji se izaziva svjesnom motivacijom."
Njegova definicija je u redu sve dok se odnosi na "svjesnu volju", ali kada želimo odrediti /definirati/ "Istinsku Volju", tada je pojam "Energije" shvaćen puno šire, i nije determiniran samo na "psihičku energiju".)

II. POSTAVKA

SVAKA tražena Promjena može biti izvršena kroz primjenu određene vrste i stupnja Sile na određeni način kroz određeno sredstvo (ili posrednika) na određeni predmet (ili cilj na kojem se želi izvršiti promjena).
...
(Objašnjenje prevodioca:
Da bi se izvršila tražena Promjena, potrebna je primjena Sile /energije/.
Ta Sila mora biti:
- određene vrste /npr. misaona, električna, kinetička, toplinska itd./
- i određenog stupnja /tj. jakosti ili vrijednosti/.
Tu primjenu Sile treba izvesti:
- na određeni način
- i kroz određeno sredstvo /posrednika/.
/Zatim/ Tu Silu treba primijeniti na:
- određeni predmet /ili cilj na kojem se želi promjena.)

III. RAZMATRANJA - TEOREME

  1. Svaki namjeran akt je Magički Akt.
  2. Svaki uspješan akt je podčinjen (već navedenoj) postavci.
  3. Svaki neuspjeh dokazuje da jedna ili više traženih postavki nije (bila) ispunjena.
  4. Prvo pomagalo za uzrokovanje neke promjene jeste kroz razumijevanje kakvoće i količine stanja.
  5. Drugo pomagalo za uzrokovanje neke promjene jeste praktična sposobnost staviti u pravi pokret nužne sile.
  6. "Svaki muškarac i svaka žena jest zvijezda". To znači, da je svako ljudsko biće suštinski neovisna individua sa svojim vlastitim osobnim karakterom i osobnim kretanjem.
  7. Svaki muškarac i svaka žena ima pravac (putanju), (koji se) dijelom oslanja na jastvo (self), i dijelom na okolinu koja je prirodna i nužna za svakoga. Svatko tko je odstupio od svog vlastitog pravca, da li kroz nerazumijevanje samog sebe, ili kroz vanjski otpor, dolazi u sukob s redom Univerzuma, i u skladu s tim pati.
  8. Čovjek čija se svjesna volja ne podudara s njegovom Istinskom Voljom gubi svoju snagu. Stoga on ne može očekivati da će uspješno vršiti svoj utjecaj na svoju okolinu.
  9. Čovjek koji vrši svoju Istinsku Volju je potpomognut inercijom Univerzuma (tj. Istinska Volja je u skladu s Prirodnim Zakonima, i prema tome ima njihovu podršku. Prev).
  10. Priroda je neprekidna pojava, stoga mi ne znamo u svim slučajevima kako su sve stvari međusobno povezane.
    (U Prirodi se sve neprekidno mijenja, ali te promjene se zbivaju po određenim zakonima koji su u većoj ili manjoj mjeri stabilni. Prev.)
  11. Znanost nas osposobljava da možemo iskoristiti neprekidnost Prirode kroz iskustvenu primjenu izvjesnih načela, čija međuigra sadrži različita pravila o međusobnoj povezanosti ideja na način koji je iznad našeg sadašnjeg shvaćanja.
  12. Čovjek ne poznaje (dovoljno) prirodu svog vlastitog bića i moći. Dok ideja o njegovim ograničenjima počiva na njegovom prošlom iskustvu, svaki korak njegovog napredovanja širi njegovo carstvo. Stoga je neopravdano naznačiti teoretske granice o tome što on može biti ili činiti.
  13. Svaki čovjek je više ili manje svjestan da njegova osobnost (individualnost) sadrži nekoliko razina (vrsta) postojanja, dok on drži da su njegova najfinija načela samo predznaci promjena u njegovom grubom nosiocu (vehicle). Može se pretpostaviti, da se sličan red širi kroz prirodu.
  14. Čovjek je sposoban biti, i koristiti sve što opaža, jer sve što on opaža je na određeni način dio njegovog bića. Tako on može cjelokupni Univerzum, kojeg je on svjestan, podvrgnuti svojoj individualnoj volji.
  15. Svaka sila u Univerzumu je sposobna da bude preoblikovana (transformirana) u bilo koji drugi oblik sile kroz pogodna sredstva. Tako tu imamo neiscrpnu zalihu bilo koje određene vrste sile, koja nam može biti potrebna.
  16. Primjena bilo koje date sile dira sve vrste bića koja postoje u predmetu na koji je primijenjena, neovisno o tome koje vrste su neposredno dirnute.
  17. Čovjek se može učiti upotrebi bilo koje sile, da bi one služile bilo kojoj svrsi, privučen preimućstvom gornjeg teorema.
  18. On može privući sebi bilo koju silu Univerzuma, učinivši sebe pogodnim provodnikom za to, uspostavivši povezanost, i uredivši stanja tako da se njihova priroda tome pokorava i teče prema njemu.
  19. Čovjekovo osjećanje sebe kao odvojenog i suprotstavljenog Univerzumu je prepreka za provođenje struja (Univerzuma). To ga izolira.
    (Danas se već malo više uočava ta činjenica, i teme o čovjekovoj "otuđenosti" su sve prisutnije. Prev.)
  20. Čovjek može privući i upotrebljavati samo one sile, za koje je on stvarno pogodan.
  21. U suštini nema granica širini odnosa nekog čovjeka s Univerzumom; jer ubrzo nakon što on učini sebe jednim s nekom idejom, sredstva mjere prestaju postojati. Ali njegova moć iskorištavanja te sile je ograničena njegovom mentalnom moći i sposobnošću, i stanjima njegove ljudske okoline.
  22. Svaka individua je suštinski samodovoljna. Ali ona je nezadovoljna sobom sve dok nije uspostavila sebe u svoj pravi odnos s Univerzumom.
  23. Magika je Znanost samorazumijevanja sebe i svojih stanja. Ona je Umjetnost upotrebe tog razumijevanja u akciji.
  24. Svaki čovjek ima neponištivo pravo biti ono što jeste.
  25. Svaki čovjek mora izvoditi Magiku (djelovati Magički, Prev.) svaki put kada on djeluje ili čak misli, pošto je misao unutarnji čin, čije djelovanje na kraju utiče na akciju, iako to ne mora biti svaki put.
  26. Svaki čovjek ima pravo na samo-opstojnost (self-preservation) i pravo ispuniti sebe do krajnosti. (Razviti puni potencijal individue na svim područjima duha, tijela, ponašanja i okoline. Prev.)
  27. Svaki čovjek će učiniti Magiku osnovicom svog života. On će učiti njene zakone i živjeti po njima.
    - Korist znanja je spontana akcija u svjetlu znanja.
    - Zbog toga jer je uspjeh akcije ovisan o znanju, znanje mora biti: a) istinito, b) sveobuhvatno, c) pravilno, d) korisno-naučno.
    - Današnje znanje je priprema za sutrašnju praksu.)
  28. Svaki čovjek ima pravo ispuniti svoju vlastitu volju bez straha da se ona može miješati (sukobljavati) s voljama drugih; jer to je greška drugih ako se oni miješaju (sukobljavaju) s njim.

Dakle, tu se završava prvo predavanje.
Čini mi se da gornje dobro pokriva sva pitanja; ili, to je barem ono što ja imam reći kada se radi o ozbiljnoj analizi.

Love is the law, love under will.

Bratski,
666


Napomena prevodioca

Vidljivo je iz definicije i teorema, da je Magika ozbiljna znanstvena disciplina. Magičko mišljenje je prethodilo znanstvenom mišljenju (tj. znanost se razvila iz Magike), no Magičko mišljenje također ide ispred znanstvenih dostignuća. Veliki filozof i školski kolega A. Crowleya, Betrand Russell u svojoj knjizi Mudrost Zapada piše slijedeće:
"Problem održanja znači u prvom redu, da čovjek mora da pokuša podčiniti prirodne sile svojoj volji, Prije negoli je to učinio na način koji sada možemo nazvati znanstvenim, čovjek se služio magijom. U oba slučaja je u pozadini isti opći pojam. Što se tiče magije, to je pokušaj da se postignu određeni rezultati na osnovi stanovitih, strogo ustanovljenih obreda. Ona se zasniva na priznavanju načela uzročnosti - naime, ako su prethodno dani isti uvjeti, slijedit će isti rezultati. Tako je magija prva znanost. Što se tiče religije, ona je drugačijeg podrijetla. Njome se pokušavaju postići rezultati protivno, ili usprkos redovitom zbivanju. Ona djeluje u sferi čudotvornog koje podrazumijeva ukidanje uzročnosti. Zbog toga, ova dva načina mišljenja potpuno su različita, premda ih u primitivnom mišljenju često nalazimo zajedno."

Mnogima i danas nije jasna ova razlika između "mišljenja Magike i mišljenja religije", a to je vrlo žalosno. Ono što je važno razumjeti jeste, da religiozni pogled na svijet ne potiče misaonu i istraživačku aktivnost. Razlika je velika, jer magičar zna i istražuje, dok vjernik ne istražuje niti ima znanje, već vjeruje. Također, vjernik nije puno zainteresiran za znanost, dok magičar mora poznavati znanost, jer ono što su danas krajnji dometi znanosti, ta područja znanog (poznatog) graniče sa nepoznatim, tako od tih graničnih područja počinje područje kojim se bavi Magika. Tako je Magika uvijek prije i ispred znanosti svoje epohe.

Magika, kao i znanost, ima svoj viši i niži oblik. Čovjek ne treba uvijek biti znanstvenik, da bi se mogao koristiti svim dostignućima neke znanosti. Mnoga od današnjih dostignuća bi nam izgledala "magijska", da nisu tako raširena i dostupna. Vi ne trebate uvijek imati znanje o tome, kako funkcionira neko od "Čuda" današnje nauke, dovoljno je da se njima znate poslužiti (tj. dovoljno je da znate: "Ukoliko pritisnem ovo dugme, desit će se to i to"). Nama bi izgledalo smiješno, da neki čovjek kada pritisne određeno dugme na televizoru, uputi tom televizoru svoju "žarku molitvu" u stilu:
"Molim te, dragi televizorčiću, reci bogu -tom i tom-da bih ja volio gledati -to i to-", i dalje: "Hvala i slava tebi Televizijo!!!" No ima i takovih "magičara", koji kada u "mraku svoje mudrosti" napipaju određeno "dugme", počinju tim svojim "uređajima" upućivati svoje žarke molitve.
Stoga, da bi se netko mogao služiti "dostignućima Magike", nije neophodno da u potpunosti ovlada tom disciplinom, dovoljno je da ovlada "uputama za upotrebu", i da su mu dostupni "uređaji" koje želi koristiti.
No oni koji su proučili samo "upute za upotrebu", sve to će im izgledati vrlo "čarobno i magijsko", i to u onom starom i podrugljivom smislu. Stoga je preporučljivo, da se ovlada barem minimum neophodnog teoretskog znanja o "osnovnim principima funkcioniranja". Knjiga Magika u Teoriji i Praksi će vam pružiti baš ta osnovna i neophodna znanja, na osnovu kojih se može dalje napredovati u praksi i studiju.

Tekst preuzet iz knjige "Magika bez suza" Aleistera Crowleya